U PRKOS KORONI – Savjeti za roditelje

Situacija u kojoj smo se našli radi pandemije koronavirusa svih je iznenadila. Neovisno o osobnom životnom iskustvu, ovakav privremeni način života nov je za svih. Iznenadna, intezivna i dugotrajna stresna situacija značajno smanjuje našu fizičku i psihičku otpornost pritom slabeći naš imunološki sustav. Kako ne možemo djelovati izravno na situaciju u kojoj se nalazimo, možemo svoje snage usmjeriti na osnaživanje vlastitih psihičkih resursa.

Psiholozi tvrde kako u ,,nenormalnim” situacijama, različiti osjećaji i reakcije mogu biti normalni. Može biti prisutan jedan ili cijeli koktel različitih osjećaja i razmišljanja. Od anskioznosti, pretjerane zabrinutost za sebe i druge, razmišljanja o smrti, ljutnje, besperspektivnosti, do razočaranosti, krivnje. Situaciju nismo birali, ali možemo odabrati kako se s njome nositi, kako misliti, kako se ponašati te tako posredno djelovati na osjećaje i fiziologiju.

Predlažemo vam neka ponašanja kojima možete olakašati trenutnu svakodnevnicu:

1. Zadržite rutinu, ali i stvorite nove navike
Planirajte kako ćete provesti dan pred vama i napravite prioritete među zadacima. Ako radite od kuće, nastojte stvoriti prostor za rad i biti dosljedni. Također, ne zaboravite na odmor. Nakon odrađenog dijela posla, izađite na balkon ili popijte kavu. Stvorite novu rutinu za koju niste prije imali vremena, tako možete napraviti lagane vježbe istezanja prije početka rada. Popijte jutarnju kavu u opuštenoj atmosferi i tako napunite baterije.

2. Dozirajte informacije
Pratite aktualne informacije iz provjerenih izvora i sa službenih stranica. Sasvim je dovoljno da dva puta dnevno čujete ili pročitate informacije toga dana. Tako izbjegavate preplavljenost podacima koji vas mogu uznemiriti i lakše usmjeravate fokus na druge stvari.

3. Organizirajte akcije pospremanja kućanstva
Možete raspremiti određene dijelove stana, urediti okućnicu, ili jednostavno obaviti rutinske poslove oko održavanja kućanstva. Isto tako, možete se posvetiti digitalnom čišćenju – organizirajte aplikacije i datoteke, slike i fotoalbume.

4. Druženje s ukućanima
Iskoristite vrijeme u kojem više vremena provodite jedni s drugima tako da obavljate zajedno i neke aktivnosti. Dajte djeci manje zadatke koji su prikladni njihovoj dobi, zajedno pripremajte obroke. Organizirajte igranje društvenih igara i oživite igre vašeg djetinjstva te ih prenesite vašoj djeci (na frnja, prsteni, vruće-hladno…). Možete slikati s djecom na plahti ili starim novinama, crtati kredom po vanjskim podovima i slično.

5. Fizička, ali ne i socijalna izolacija
Zahvaljujući tehnologiji, možete ostati u kontaktu s vama bliskim ljudima. Razmjenjujte stare recepte, organizirajte virtualne kave, u isto vrijeme pogledajte neki film.

6. Tjelesna aktivnost
Ako imate prostora, pronađite volju i vježbajte u kući. Internet je prepun kratkih vježbica kojima podižete razinu hormona serotonina, a time i svoje raspoloženje.

7. Pronađite vrijeme za sebe i dopustite drugima isto
Važno je da imate vrijeme za sebe, iako ono ne mora biti dugotrajno, ali nekad je i 15 minuta dovoljno. Možete moliti ili meditirati, pročitati par stranica knjige ili jednostavno prosurfati internetom. Također, možete u svoju rutinu uvesti vježbe dubokog disanja, relaksacije i vizualizacije.

Vježba relaksacije
Uzmite 10 minuta svog vremena i udobno se smjestite negdje gdje se možete opustiti i biti jedno vrijeme sami. Sjednite uspravno, zatvorite oči i usmjerite pažnju na disanje. Udišite i izdišite polako, preteći način kako to činite. Iako će vam na početku misli bježati na druge stvari i obaveze, vraćajte fokus na disanje. Kako bi si dodatno pomogli zamislite da je zrak udišete obojen bojom koja za vas predstavlja mir, a zrak koji izdišete obojen bojom napetosti koja napušta vaše tijelo. Brojite u sebi trajanje udaha i izdaha tako da traju podjednako, a ako možete produljite malo izdah jer upravo je izdah taj koji opušta.

Vježba vizualizacije
Zatvorite oči, dišite opušteno i duboko. Sjetite se svog omiljenog mjesta u prirodi. Prizovite u sjećanje slike…boje…zvukove…mirise…dodire…Ostanite u mislima tamo onoliko koliko vam je potrebno. Zatim lagano otvorite oči.

8. Izbjegavajte sukobe
Zbog specifičnosti situacije u kojoj je ograničen naš broj kontakata i fizičko kretanje, moguće je da će doći do trzavica u obitelji i napetosti. Izbjegavajte velike rasprave i u trenucima velike napetosti koristite ,,time-out”, izađite iz prostorije, duboko dišite. Koristite humor kada je to moguće, kao najbolji obrambeni mehanizam.
Za kraj, dokazano je: veći optimizam povezan s je mentalnim i fizičkim zdravljem te s nižom depresivnosti i snažnijim imunološkim reakcijama. Različite su tehnike za jačanje optimizma koje uključuju postavljanje i razvijanje ciljeva te vizualizaciju, odnosno zamišljanje najbolje buduće verzije sebe. Uputa za ovu vježbu uključuje fokusiranje na dobar ishod trenutne teške situacije i zamišljanje sebe u budućnosti. Zamišljanje uključuje razmišljanje o vlastitim osobinama, odnosima i uspjesima. Možete započeti svoju priču s rečenicom: ,,U budućnosti ja ću…”. Djelotvornima su se pokazale i pozitivne misli. Neke od poznatih su: Kad nema vjetra, veslaj!
Bez obzira koliko me svijet pritiskao, u meni, usred mene, nešto je bolje i jače – što se svijetu odupire!
Ne možete biti hrabri ako vam se događaju samo dobre stvari.

Razdoblje pred vama sigurno je zahtjevno, imajte na umu kako je u redu osjećati zbunjeno i neraspoloženo. Dajte sebi vremena za prilagodbu, pristupite ovome kao izazovu koji vam može pomoći da rastete u strpljivosti, solidarnosti, hrabrosti. Ne zaboravite podijeliti svoje brige s drugima kako bi teret postao lakši.

Pripremile: Nikica Kličan i Kate Tia Divizić, stručne suradnice psihologinje